Crnogorski olimpijski komitet

06.11.2009.

SVIMA KOJI VOLE SPORT

Olimpijski magazin

Poštovani čitaoci, sportisti, ljubitelji sporta, izašao je prvi broj Olimpijskog magazina, specijalnog dodatka „Vijesti“, koji će nastaviti misiju Olympic news-a, prvog glasila Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Olimpijski magazin je projekat u kome se COK-u pridružio, i koji je podržao Nezavisni dnevnik „Vijesti“, najuticajniji crnogorski dnevni list.

Posvećen je širenju olimpijskog duha i pokreta, odnosno sporta kao viteškog nadmetanja.

Posvećen je svima u Crnoj Gori koji vole sport. Samim tim, u našem i Vašem magazinu biće mjesta za sve - i za one koje su crnogorska sportska sadašnjost, za one pred kojima je budućnost, ali i za one koji su ispisivali istoriju crnogorskog sporta.

Cilje je da širokom auditorijumu predstavimo veličinu i značaj olimpizma, a u našim sportistima da damo motiv da budu još bolji,

Ciljevi su zahtjevni, ali smo uvjereni da ćemo ih ispuniti.

Isto kao što vjerujemo da će crnogorski sportisti za tri godine u Londonu, biti uspješniji nego u Pekingu, a da će u Riju 2015. biti bolji nego u Londonu...

Razgovor sa povodom: Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta o utiscima iz Kopenhagena

Sportisti su srce olimpijskog pokreta

Na trodnevnom zasjedanju 13. Olimpijskog kongresa i 121. sesije Međunarodnog olimpijskog komiteta u Kopenhagenu, bio je predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović.

„Teme kongresa su bili sportisti, odnos između sportista, klubova, federacija i nacionalnih olimpijskih komiteta, zdravstvena zaštita sportista na treninzima i takmičenjima, o čemu se poklanja, s pravom, velika pažnja, potom, socijalni i profesionalni život tokom i nakon elitnih takmičenja“ kazao je Simonović.

„Druga tema je bila Olimpijada i kako održavati Igre kao vrhunski, premijerni sportski događaj, vrijednost Igara i univerzalost sportske ideje. Govorili smo o strukturi olimpijskog pokreta, autonomiji olimpijskog komiteta, dobrom rukovođenju, etici i odnos između rukovodilaca. Jedna od tema bio je i olimpizam, kretanje prema aktivnom društvu i o tome da li je takmičarski sport i dalje izazov. Aktivnost je pokazana i u pravcu digitalne evolucije“, ističe Simonović.

Prvi čovjek COK-a objasnio je suštinski osnovne zaključke Kongresa, a bilo ih je preko 60,
„To su, zapravo, preporuke MOK-a. Sportisti su srce olimpijskog pokreta, uzori budućim generacijama i treba ih ohrabriti. Moraju biti uključeni u rukovodeća tijela olimpijskog pokreta, sportske komisije, obezbijediti im takmičenja po najvišim standardima. Takođe im treba obezbijediti pravne savjete i uputstva u toku karijere, uvesti ih u standarnizovane ugovore kao zaštitu od agencije, sponzora, pomoći im da izgrade karijeru... Jedinstven zaključak bio je i taj da sportisti i olimpijski pokret treba da podržavaju borbu protiv dopinga, bez imalo tolerancije“, prenosi Simonović.

Jasno je da su Olimpijske igre jedinstveno iskustvo i da donose nezaboravne utiske...

„MOK mora dati maksimalni napor da ih održi kao jedinstven događaj, a olimpijski pokret da održi olimpijske vrijednosti. Osnovni zadatak Olimpijskog pokreta biće i taj da se angažuje u pravcu podrške i promocije Ujedinjenih nacija. Međunarodni olimpijski komitet treba da aktivno pomaže članove Olimpijskog pokreta, međunarodne federacije i komitete, kad god je njihova autonomija ugrožena“, kaže predsjednik COK.

Olimpizam i omladina

„Olimpijski pokret mora povećati uticaj na mlade kako bi njihovo učešče u fizičkim aktivnostima bilo veće. Primijećeno je u eri kompjuterizacije da se mnogo djece i mladih ljudi otudjuju od sporta. MOK mora napraviti sveobuhvatnu strategiju kako bi izašao u susret mladim ljudima, ohrabrio klubove i saveze da uže saradjuju sa školama i razvijaju sportske programe, kao i da iskoriste Olimpijske igre za mlade kao sveobuhvatni napor i borbu tom pravcu“, kaže Simonović.

Brazil – izuzetna sportska nacija

Koliko Vas je i da li je, iznenadila odluka da Rio bude domaćin OI 2016. godine?

„Prvi put se organizuju Igre na tlu Južne Amerike, vjerujem da je i to imalo nekog uticaja. Ali, prateći sve ono što se dešavalo ranije i koliko je Rio bio aktivan prema nacionalnim komitetima, „zatrpavao“ ih raznoraznim prezentacijma, predlozima, idejama, i svim ostalim sadržajima predstavljanja grada domaćina, vjerujem da je već tada pokazivao izvjesnu i blagu prednost u odnosu na ostale. Tako da nijesam iznenađen, jer se radi o izuzetnoj sportskoj naciji“.

Ali, i ostali kandidati su bili ozbiljni, profesionalni i vrlo angažovani ?

„Čini mi se da je najviše emocija iskazao Madrid. Čikago je bio uporan u predstavljanju svojih mogućnosti i prednosti. SAD je nekoliko puta do sada organizovao velika takmičenja i oni su sa značajnim očekivanjima ušli u priču i sigurno im nije bilo lako.
Bila je jaka konkurencija. Sva četiri grada su uložila ogroman trud, energiju i sredstva, da se na što bolji način predstave“, ističe Simonović.

Saradnja sa Kiprom

Kontakti su važni dio priče ?

„Potpisali smo ugovor sa Kiprom, u najavi je bilo i potpisivanje ugovora sa velikim Olimpijskim komitetom Rusije, ali njihov predsjednik je morao da se vrati u Rusiju, pa smo to odložili za neko vrijeme, koje neće biti tako dugo. Saradnja sa velikima, nama može donijeti puno. Kiprani su jedna od devet malih zemalja Evrope, zemlje do milion stanovnika, i mi smo u toj asocijaciji, što je takođe naš mali lobi koji nam može biti od koristi za aktivnosti koje ćemo imati u okviru Evropskog olimpijskog komiteta i u okviru MOK-a. Imamo dobre odnose sa zemljama bivše Jugoslavije, zatim sa Poljskom, Češkom, Rumunijom, Bugarskom, Albanijom, Turskom, Austrijom, njegujemo ih, učimo od njih, a ponešto i oni od nas, jer smo nova, svježa snaga u okviru olimpijskog pokreta.

Olimpijski magazin