15.05. 2007.

NA JUČERAŠNJI DAN POČELE SU 1900. OLIMPIJSKE IGRE U PARIZU

Moderna olimpijska era
 

Na jučerašnji dan, 14. maja 1900. godine, počele su u Parizu druge Olimpijske igre moderne ere, koje su označile prelazak u XX vijek i ono što će se dešavati sa olimpijskim pokretom.

Nije bilo ceremonije otvaranja. Igre su bile dio Svjetske izložbe, gigantskog sajma koji je bio oda
modernom dobu. Integracija sa izložbom značajno je umanjila značaj ovih Igara. Neki tvrde da
mnogi sportisti i nisu znali da se takmiče na Olimpijadi, jer je ona trajala sve do 28. oktobra, skoro pet mjeseci, koliko i izložba.

Ali, na njima su se ipak desile neke inovativne stvari koje su učinile da uđu u istoriju.

Kao prvo, uprkos želji Grka da se i svake moderne Igre, poput antičkih, održavaju u zemlji gdje su nastale, za grada domaćina izabran je Pariz, što je utabalo put za mijenjanje mjesta u kojem će se održavati. Princip rotacije bio je značajan za barona de Kubertena. Ovaj princip imao je veliku ulogu u davanju globalnog značaja Igrama.

                
Žene na Olimpijadi u Parizu tokom golf nadmetanja

Po prvi put su se, upravo na pariskim Igrama, po javile žene takmičarke. Prva žena olimpijska
šampionka bila je britanska teniserka Šarlota Ku -per. Pobjednica u golfu bila je Amerikanka Mar -
garet Ajvs Abot. Prisustvo žena se iz Oli mpijade u Olimpijadu povećavalo, da bi ih u Atini 2004. bilo 4.306 od ukupno 10.568 sportista. Od uk upno 301 sportskog nadmetanja, žene su se tak mičile u 10 mješovitih i 125 ekskluzivno ženskih.

Neki od sportista najavili su na Igrama u Parizu svoj ulazak u olimpijsku istoriju svojim fenomenalnim nastupom. Na primjer, Amerikanac Rej Evri, sa njegovih osam zlatnih medalja u atletici (1900-1908), ili Belgijanac Hjubert Van Inis, koji je sa svojih devet medalja u streljaštvu (1900- 1920) ostao do danas na vrhu liste sportista po broju olimpijskih medalja.

Takođe 1900. Francuz Etien Žil Meri, pionir u hronofotografiji i biomehanici, iskoristio je sportska
nadmetanja da napravi impresivnu seriju slika, koje su "slomile" pokret, zaustavile ga. Pravljenjem
niza sukcesivnih fotografija tih pokreta, po prvi put je pokret mogao da se analizira na taj način.
Vidjela se tehnička efikasnost Amerikanca Alvina Krenclajna u akciji preskakanja prepone (imali
smo ga juče u rubrici "Velikani olimpizma"). Za razliku od ostalih, on je preponu savladavao sa
ispravljenom prednjom nogom. To je bila inovacija zahvaljujući kojoj je arhivirao veliki uspjeh
u atletskim takmičenjima. Ovaj pokret atletičari koriste do danas.






"Arena"