01.11. 2007.

Medalje nijesu samo sportske
 

Emin Bećaj, Jadranka Jokić, Ružica Ružić i
Dušan Terzić sa Dušanom Simonovićem

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović i generalni sekretar COK-a Đorđije Kustudić primili su juče crnogorske predstavnike na protekloj, 12. Specijalnoj olimpijadi, održanoj u Šangaju od 2. do 12. oktobra.

Od njih četvoro, troje se u Crnu Goru vratilo sa bronzanim medaljama. Ružica Ružić i Emin Bećaj osvojenim u trkama na 100 m, a Jadranka Jokić u stonom tenisu. Dušan Terzić takođe se takmičio u stonom tenisu. Svo četvoro polaznici su podgoričkog Centra za mentalno retardiranu djecu "1. jun". Medaljisti pohađaju srednju školu, a Terzić je još osnovac.

Sa njima su juče u COK-u bili Željko Rajković, profesor fizičkog vaspitanja, Aleksandar Vuksanović, defektolog, zatim predstavnici Specijalne Olimpijade za Crnu Goru, nacionalni
direktor Dejan Pančić, i Danilo Rakočević. Valja reći da su djeca u Šangaju bila isključivo zahvaljujući njihovom entuzijazmu.

"Napravili ste zaista veliki uspjeh, pogotovu kada se ima u vidu veličina i značaj te sportske manifestacije", rekao je djeci Dušan Simonović, čestitajući im na medaljama. Obraćajući se njihovim pratiocima, predsjednik COK-a je kazao da oni predstavljaju putokaz na koji način treba
raditi sa mladim ljudima.

Na ovogodišnjoj Specijalnoj olimpijadi, učestvovalo je oko 7.500 hiljada sportista iz preko 160 zemalja.

Uspjeh ove djece tim je veći kada se zna da je ovo prvi put da je iko iz Crne Gore, u 64 godine postojanja Specijalne olimpijade, učestvovao na njoj.

Specijalna olimpijada, kao pridruženi član Međunarodnog olimpijskog komiteta, dobila je pravo da nosi ovaj naziv, s tim što nije pod patronatom MOK-a i ima svoj posebni logo.

Ona organizuje istoimenu globalnu sportsku manifestaciju u kojoj se mentalno hendikepirane osobe takmiče u 25 disciplina. Takmičari, od adolescentske dobi pa nadalje, kategorizovani su po starosti i po stepenu mentalnog hendikepa.

Specijalnu olimpijadu osnovala je 1963. sestra američkog predsjednika Džona Kenedija, Junis Kenedi Šrajver, koja je, zajedno sa sinom, prisutvovala i Olimpijadi u Šangaju. U međuvremenu je izrasla u internacionalnu nevladinu organizaciju u kojoj je trenutno 160 zemalja iz cijelog svijeta.

Specijalna olimpijada ima svoje ljetnje i zimsko izdanje i, kao i "redovne" Olimpijske i Paraolimpijske zimske i ljetnje igre, ima četvorogodišnji ritam.

Ova u Šangaju bila je 12. ljetnja. Otvorio ju je kineski predsjednik Hu Đintao, uz prisustvo mnogih zvijezda iz svjetskog šou biznisa. Pored 80.000 ljudi na velelepnom stadionu, otvaranju su prisustvovali i predsjednik Islanda Olafur Glimson, te predsjednica Filipina Glorija Makapagal Arojo.

Uvodnu pjesmu simboličnog naziva "Ti možeš, i ja mogu" napisao je dobitnik Gremija, čuveni Kvinsi Džons. Prethodnu Specijalnu olimpijadu, održanu u Dablinu, otvorio je južnoafrički predsjednik i borac za crnačka prava Nelson Mendela, uz učešće grupe U2. Ovo navodimo u namjeri da predstavimo koji značaj ona ima u svijetu.
Trenutno u svijetu ima oko 170 miliona hendikepiranih, što je oko 3 odsto ukupnog broja svjetske populacije. Specijalna olimpijada je prilika da ti ljudi vježbaju i učestvuju u sportskim takmičenjima, kako bi se otkrili njihovi potencijali i razvile sposobnosti. Ne treba posebno naglašavati šta samo učešće znači za ove osobe i za njihove porodice. Na ovim Igrama zaista je najvažnije učestvovati. Odlazak na tu manifestaciju daje nevjerovatan podstrijek ovim osobama.

Danas u svijetu ima 2 miliona i 250 hiljada hendikepiranih sportista. Predsjednik Komiteta Specijalne olimpijade, gospodin Timoti Šriver je u Šangaju istakao:
"Svako ko podržava Specijalnu olimpijadu, vjeruje u izdržljivost, u pobjedu i čovječanstvo. Specijalna olimpijada nije za druge, već za sve nas."

Od kada je 2002. godine, Šangaj određen za organizovanje ovogodišnje Specijalne olimpijade, u gradu su obavljene obimne pripreme. Rekonstruisane su 34 sportske dvorane, usavršeni
uređaji bez prepreka u gradu, organizovan je rad oko 40 hiljada dobrovoljaca. Građani Šangaja su takođe aktivno učestvovali u pripremnim radovima. U posljednja dva dana trajanja manifestacije, 1.877 porodica je primilo ponekog sportistu u svoj dom.

Bez obzira na ovoliku masovnost i šestodecenijsko postojanje, u Crnoj Gori se, prije uspjeha djece iz "1. juna", nije mnogo znalo o Specijalnoj olimpijadi. Valjda i stoga što postoji izvjesna
surevnjivost prema svijetu osoba sa posebnim potrebama. Zato medalje ove djece ponajmanje imaju sportski značaj. Zahvaljujući njihovom sportskom uspjehu saznali smo za njih i njihove
probleme. Oni su "vidjeli svijet", ali je i svijet vidio njih. Nadajmo se, i Crna Gora.

 

Druženje bez jezičkih barijera

Djeca su oduševljena boravkom u Šangaju. U Centru "1. jun" postali su pravi mali heroji. Kažu da su se družili sa djecom iz drugih zemalja i da za njih nije bilo jezičkih prepreka. Uspjeli su da se sprijatelje i sa predstavnicima Kine! Ponose se medaljama koje drže u svojim sobama, kažu, bez straha da će im ih neko iz šale uzeti. Za njih je bavljenje sportom od posebnog značaja.

Od COK-a su juče dobili nove trenerke, dok je Centar dobio dva računara.

Sada se već razmišlja o tome kako poći na narednu zimsku Specijalnu olimpijadu koja se održava u SAD-u za dvije godine. Takođe, Specijalna olimpijada, kao velika svjetska asocijacija,
organizuje i druga takmičenja - svakog decembra Nedjelju fudbala i košarke, zatim kontinentalno prvenstvo u fudbalu, koje se za Evropu organizuje narednog maja u Švajcarskoj.