10.07.2004
Intervju Dusana Simonovića, Predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, za časopis Index
 

Kako komentarisete aktuelno stanje u crnogorskom sportu?

Pa, ovo pitanje zahtijeva jedan komleksan odgovor, jer je samo po sebi, u priličnoj mjeri, komleksno, odnosno moze se na njega odgovoriti iz vise uglova. Pokusaću da budem precizan i jasan u sto većoj mjeri.

Dakle, prije svega evidentno je da nasi sportisti u ekipnim ili pojedinačnim sportovima postizu izvanredne rezultate na međunarodnim takmičenjima. Ovo je zaista simptomatično, posebno s obzirom da Crna Gora nije velika zemlja po broju stanovnika, odnosno nema broj sportista kakav imaju neke veće zemlje, a sa druge strane ima veliki broj veoma darovitih sportista, koji su stekli svjetsku slavu. I to traje već decenijama.

Ako, pak, pogledamo stanje u nasem sportu kroz jednu drugu prizmu, uočićemo da sport u Crnoj Gori, gledano u cjelini, ima dosta problema. Tu prije svega mislim na finansijske probleme. Radi se o pitanjima koja dugo godina nijesu rjesavana, ili su rjesavana na neadekvatan način. Ovakvo stanje rezultat je i nedefinisane i jasne politike finansiranja sporta. Dakle, sport se ne finasira na sistematizovan i definisan način.

Čini se da u posljednje vrijeme postoji jaka intencija da se ovakvo stanje prevaziđe. Ovakva teznja dolazi iz krugova sportista i sportskih radnika, ali i iz institucija van sporta. Moram napomenuti da u rjesavanju ovih pitanja Crnogorski olimpijski komitet veoma aktivno učestvuje i pokreće određene inicijative koje će nadam se dugoročno rijesiti pitanja finansiranja sporta u Crnoj Gori na sto kvalitetniji način. Međutim, ne treba imati iluziju da COK ili bilo ko u Republici ima čarobni stapić kojim će se svi problemi rijesiti preko noći. Naprotiv, potreban je, i to na duge staze, angazman svih aktera sportske stvarnosti, zatim ljudi iz drzavnih organa i privrednih subjekata. Samo u kvalitetnoj korelaciji svih navedenih činilaca, pitanja iz ovog domena mogu biti rijesena na zadovljavajući i dugoročan način.

Razumije se, bez rjesavanja ovih, nazovimo ih egzistencijalnih pitanja, nemoguć je razvoj sporta. Istina, on se moze u izvjesnom smislu i razvijati, pa čak se mogu postizati u pojedinim slučajevima i dobri rezultati, ali to će biti stihijskog karaktera, vise incident nego pravilo.

Dakle, neophodno je utvrditi jasnu strategiju daljeg razvoja i finansiranja sporta, jer je ovaj razvoj, kao i kad je u pitanju bilo koji drugi segment drustva, nemoguć bez adekvatne i stabilne finansijske potpore. Naravno, u ovom slučaju, krajni rezultati neće izostati. Ovo ističem jer imam u vidu sjajne potencijale koje Crna Gora ima u mlađim kategorijama sportista u skoro svim sportovima. Mi se moramo njima posvetiti i pomoći im da se izgrađuju na pravi način, jer oni su budućnost naseg sporta.



Da li je crnogorski sport danas talac politike?

Mislim da nije. Vidite, sport je, u prvom redu, stvar čovjekovog duha i fizičke spremnosti. U slučaju izuzetnog spoja ovih sposobnosti, pojedincu ili timu nista ne moze stati na put, odnosno nista mu ne moze osporiti rezultate.

Politika utiče na drustvenu stvarnost, pa samim tim i na sport, ali njen uticaj ne moze biti presudan. Svakako, dobro bi bilo kad bi politika, odnosno političke odluke, isle na ruku sporta, ali nazalost ta dva segmenta drustva često ne korespondiraju jedan sa drugim na pravi način. Ipak, mora se primijetiti, Crnogorci su veliki ljubitelji sporta, samim tim i crnogorski političari i uvjeren sam da nema čovjeka koji se bavi politikom u Crnoj Gori, kao ni bilo kojim drugim poslom da ne zeli uspeh i prosperitet naseg sporta.

Svjedoci smo lose komunikacije između vise sportskih saveza na nivou zajednice. Koliko to utiče na ukupno stanje u nasem sportu?

Ovdje bih se mogao nadovezati na ono sto sam govorio u prethodnom odgovoru na Vase pitanje. Naime, čini se da se kad je u pitanju ta komunikacija, dakle na nivou Drzavne zajednice, moze govoriti o određenim uticajima politike na sport. Upravo, zelim da kazem da se određenim odlukama, nedovoljno jasnim ili čak i pogresnim na nivou Zajednice, usporavaju ili onemogućavaju sportisti i sportski radnici iz Crne Gore da rade svoj posao, odnosno da rade u interesu sporta. Ovo je jako lose.

Mislim da bi bilo veoma vazno da se uspostavi dobra komunikacija. Kad kazem dobra mislim da ona ne ugrozava ničiji rad, rad ni jednog saveza, sportiste ili tima, jer to moze ostaviti dugoročne posljedice za sport. Potrebno je odnose graditi na međusobnom uvazavanju, povjerenju, odnosno zasnivati ih na toleranciji. Inat nikome neće donijeti dobro. Sport je, uostalom, nesto sto svaka moderna drzava njeguje sa posebnom paznjom. Ne smijemo dozvoliti da zbog nekakvih dnevnih interesa koji su van domena sporta ugrozimo njegov razvoj. Svu komunikaciju treba podrediti dobru sporta i sportista i to treba da bude jedini kriterijum u odlučivanju o sudbini sporta, odnosno o relacijama među savezima na nivou Zajednice. Ima primjera da su neki savezi ovo pitanje dobro rijesili na zadovoljstvo svih. Na drugoj strani ima i onih koji već dugo vremena ne mogu da nađu dobar modus rada. Ja se nadam da će se ovakvi problemi prevazići i, ponavljam, da će ljudi u savezima na nivou zajednice imati dovoljno sluha za sport, odnosno da će im interes sporta biti jedina ideja vodilja u njihovom radu.

U svakom slučaju, mi ćemo njegovati principe toleratnosti i fer-pleja, sve do granice ugrozavanja sporta, a u slučajevima prevazilazenja tih granica, imaćemo spreman odgovor i alternativna rjesenja.

Nas stav po ovom pitanju je jasan: o budućnosti crnogorskog sporta, o njegovom daljem razvoju, odlučivaće se u Crnoj Gori.

Koji crnogorski sportski savezi i asocijacije su članovi međunarodnih sportskih asocijacija i koliko je to članstvo danas značajno?

Zahvaljujući, prije svega, izvanrednim sportskim rezultatima, ali i dobroj politici svojih klubova i saveza, neki sportski savezi u Crnoj Gori su članovi međunarodnih sportskih asocijacija. Pojedini savezi, kao sto su Stonoteniski i Savate savez su punopravni članovi evropskih svjetskih asocijacija u ovim sportovima i egzistiraju unutar njih kao predstavici Crne Gore. Mislim da se u ovim slučajevima radi o velikom uspjehu i doprinosu afirmaciji ukupnog crnogorskog sporta. Njihovim stopama krenulo je jos nekoliko saveza, pa vjerujem da će uskoro ova porodica biti mnogobrojnija.

Mislim da je ovo značajno iz niza razloga. Prije svega značajno je za same saveze da direktno komuniciraju sa internacionalnim asocijacijama, da direktno od njih dobijaju informacije, pozive za takmičenja i mnoge druge mogućnosti za saradnju na sportskom planu koje se ostvaruju zahvaljujući ovakvom statusu.

Ne smijemo zaboraviti i uticaj koji ovakvo članstvo ima za tretman crnogorskog sporta od strane tih asocijacija jer se na taj način direktno upoznaju sa stanjem, odnosno potencijalima u određenom sportu. Takođe, i nasa javnost veoma pozitivno reaguje na ovakve iskorake, pored ostalog iz zbog nacionalnog ponosa zbog mogućnosti direktnog učesća Crne Gore na međunarodnim takmičenjima.

Ovo će u mnogome zavisiti i od naseg prijema u MOK. Naime, jedan od prioriteta u radu Crnogorskog olimpijskog komiteta, kao krovne sportske institucije u Crnoj Gori, jeste prijem u Međunarodni olimpijski komitet. Rjesavanje ovog pitanja nije jednostavno, zahtijeva vrijeme, a u ovom trenutku dodatno je otezano zbog statusa Crne Gore u okviru drzavne zajednice. Ali mi se nadamo da će ovo pitanje u dogledno vrijeme biti rijeseno na kvalitetan način, na zadovoljstvo ljudi i iz sporta i van njega.
 

Kako ste zadovoljni radom Crnogorskog olimpijskog komiteta?

Nadam se da neće zvučati neskromno ako kazem da sam veoma zadovoljan. Prema riječima sportista, sportskih radnika, ali i sire javnosti, Crnogorski olimpijski komitet se u prethodnih godinu dana profilisao u veoma vaznu, a po mnogima i najvazniju sportsku instituciju u Crnoj Gori.

Međutim, moj stav je da o nasem radu najbolje treba da svjedoče rezultati koje smo postigli, odnosno aktivnosti koje smo sproveli u ovom periodu. Pokusaću, samo ukratko, da ih pobrojim

Kao najnoviju informaciju iz domena naseg rada pomenuo bih da je Predsjednistvo COK-a, na posljednjoj sjednici, usvojilo projekat prezentacije Crne Gore na Olimpijskim igrama u Atini. Nadamo se da će ovaj projekat biti uspjesno realizovan.

Zatim, COK je u proteklim mjesecima imao aktivnog učesća u fazi priprema i donosenja novog Zakona o sportu. U okviru ovog Zakona Crnogorski olimpijski komitet je kvalitetno pozicioniran, odnosno postoje dobre zakonske pretpostavke za njegov dalji rad na planu razvoja sporta u nasoj Republici. Takođe, sa velikom paznjom pratimo i rad na izradi Zakona o igrama na sreću koji se nalazi u pripremnoj fazi i čije se usvajanje tek očekuje. Radi se o veoma vaznom zakonu i mi smatramo da se sa njegovim donosenjem neopravdano kasni, da čitav proces treba maksimalno ubrzati jer će od donosenja ovog zakona, odnosno od rjesenja koja se njime ponude u mnogome zavisiti dalji finansijski status sporta u Crnoj Gori.

Prije nekoliko dana u COK-u je donijeta odluka da se pristupi formiranju Crnogorske olimpijske akademije. Radi se o organizaciji koja će funkcionisati u sastavu COK- a i koja će na svojevrstan način, kroz razne projekte, dati doprinos daljem razvoju olimpijskih sportova u Crnoj Gori. U tom smislu odabran je inicijativni odbor koji će pripremiti potrebne dokumente za formiranje Akademije, a na čelo ovog odbora imenovan je Andrija Popović, član Predsjednistva COK-a, proslavljeni sportista, koji je i osvajač zlatne olimpijske medalje.

U COK-u se intenzivno razmislja i čine se i pojedini koraci da se rijesi pitanje regulisanja penzijskog i zdravstvenog osiguranja vrhunskih sportista, koje je na određeni način već rijeseno Zakonom o sportu, ali tu postoji niz pratećih problema, koje takođe treba rjesavati.

Podsjetio bih Vas da je COK, jos prije nekoliko mjeseci, pokrenuo inicijativu da se Dom vojske pretvori u Dom sportova. Rjesavanje ovog pitanja je od velike vaznosti za budućnost naseg sporta i COK mu pridaje izuzetnu paznju. Nadamo se da će ovo pitanje biti rijeseno u dogledno vrijeme, na, za nas, pozitivan način.

Jedan dio svojih aktivnosti COK je usmjerio na medijsku popularizaciju desavanja u crnogorskom sportu, a samim tim i sopstvenog rada. U ovom smislu, pomenuo bih da već nekoliko mjeseci imamo Internet prezentaciju Crnogorskog olimpijskog komiteta, koja nudi obilje informacija i koja je veoma posjećena. Pored ovoga, tu je i emisija koju realizujemo u saradnji sa TV Montena i koja se prikazuje svakog utorka na ovoj televiziji u 20 časova. Zatim bih, u ovom kontekstu, pomenuo časopis Olympic News, koji je do sada izasao dva puta, a u pripremi je treći broj. Ovaj časopis je urađen na visoko profesionalan način, kakav do sada nije postojao kad je u pitanju sportska stampa u Crnoj Gori. Takođe, u COK-u je odlučeno da se formira izdavačko-novinsko preduzeće koje će se baviti izdavanjem časopisa i publikacija koje su od interesa za popularizaciju sporta u nasoj Republici. Pored toga odlučeno je da se osnuje i marketinska agencija.

U jednom dijelu svojih aktivnosti COK je fokusirao paznju na komunikaciju sa sportskim savezima. Ovo je veoma značajno s obzirom da se ova komunikacija do sada nije odvijala na kvalitetan način, a u pojedinim slučajevima nije ni postojala. Lično smatram ovo vrlo bitnim. Naime, samo dobrom međusobnom komunikacijom mogu se rjesavati brojni i nagomilani problemi u crnogorskom sportu, odnosno takva komunikacija je osnova za njihovo trajno i dobro rjesavanje.

Otuda moje neskriveno zadovoljstvo sa početka. Naravno, kao i svi pregaoci uostalom, i mi smo suočeni sa problemima u svojem radu. Ipak, trudimo se da ih prevazilazimo. Drago mi je, zbog crnogorskog sporta, sto smo se profilisali u modernu sportsku instituciju koja uziva visoku reputaciju kod nase javnosti, pa i kod međunarodnih sportskih institucija.


 

Kakva je vasa saradnja sa olimpijskim komitetima u regionu?

Mogu da kazem da je posebnu paznju u svom radu COK posvetio komunikaciji sa inostranim olimpijskim komitetima, a naročito sa onima iz okruzenja. U tom smislu, ostvarena je izvanredna komunikacija sa olimpijskim komitetima Slovenije, Hrvatske, Albanije, Italije i drugih zemalja, a u nekim slučajevima dogovorena je i konkretna saradnja i potpisani protokoli o saradnji. Ovu saradnju samtaramo veoma značajnom i zbog ambicije koju COK njeguje, kako bi jednog dana postao punopravni član Međunarodnog olimpijskog komiteta. Sa stvaranjem sportskih prijatelja u okruzenju smatram da će taj posao biti puno laksi.

COK će uspostvaljenu saradnju u narednom periodu nastaviti i intenzivirati jer za to postoji obostrana zainteresovanost.

Crnogorski olimpijksi komitet će predstavljati Crnu Goru na OI u Atini?

Kao sto sam pomenuo, Predsjednistvo COK-a je na prethodnoj sjednici usvojilo projekat prezentacije Crne Gore na Olimpijskim igrama u Atini. Radi se o veoma ozbiljnom i vaznom projektu u okviru kojeg Crna Gora, odnosno njeni privredni, turistički, sportski i drugi potencijali, treba da se predstave učesnicima i posjetiocima najveće svjetske sportske manifestacije. S obzirom na njegov značaj i dimenzije koje prevazilaze granice sporta, podrska za realizaciju ovg projekta biće zatrazena i od Vlade Republike Crne Gore, od koje se očekuje pomoć i razumijevanje.

Pored ovoga, COK se trudio cijele ove godine da pomogne, u granicama svojih mogućnosti, da se nasi olimpijci sto bolje pripreme za nastup na Olimpijskim igrama. Nadam se da su se dobro pripremili i da će u Atini zablistati punim sjajem.




Koji crnogorski sportisti će učestvovati na Olimpijskim igrama u Atini?

Crnogorski sportisti će na OI učestvovati u okviru reprezentacije Srbije i Crne Gore. Jos nije definitivan spisak učesnika. Računam da će ih biti oko petnaestak. Za sada su se kvalifikovali vaterpolisti, plivači, kosarkasi, fudbaleri, ali postoji sansa da jos neki odu. Smatram da je to vrlo značajan broj, ako znamo da će Srbiju i Crnu Goru ukupno predstavljati oko 80 sportista.

 

Da li ste zadovoljni odnosom drzave prema sportu?

Moram reći da sam veoma zadovoljan. Mislim da drzava, s obzirom na date okolnosti, veliku paznju posvećuje sportu. Ovdje prije svega mislim na Vladu Republike Crne Gore, kao i na Republički sekretarijat za sport. Naime, očigledno je da drzava kroz razne projekte, pokusava da učini sve da se omogući dalji razvoj sporta u Crnoj Gori.

Ono sto posebno zelim da pomenem i sto me veoma raduje jeste lični afinitet i razumijevanje koje ljudi u Vladi imaju za sport. Znate, to je, ipak, veoma vazno. To i sportistima i svima nama koji se na posredan ili neposredan način bavimo pitanjima sporta daje vjeru da sport u Crnoj Gori nije prepusten sam sebi, već da se o njemu itekako vodi računa.

Dozvolite mi da u ovom kontekstu pomenem i naseg premijera, gospodina Mila Đukanovića, čovjeka koji veoma voli sport, koji ga razumije na pravi način i koji je ličnim angazmanom dao nemjerljiv doprinos razvoju crnogorskog sporta.

Naravno, kao i u mnogo čemu drugom, i ovdje se kaze da uvijek moze biti bolje. Tu prije svega mislim na pitanja finansiranja sporta. Ali, uvjeren sam, da će sa sveukuponim reformama naseg drustva, sa poboljsanjem ukupnog standarda u nasoj Republici i tretman sporta biti sve bolji i bolji, a tome sam nesto već rekao.

Posljednjih godina su se u Crnoj Gori okrenuli stvaranju evropski konkurentnih timova i taj trend za sad daje rezultate. Da li mislite da su uspjesi na sportskom polju najbolja i najisplativija reklama jedne drzave?

Crna Gora je jasno izrazila svoju najmjeru da bude dio Evrope. Sve se čini da to i postanemo. Samim tim, razumije se, moramo imati i evropski konkurentne timove. Drugi razlog jeste veoma vidljiva i jasna činjenica da mi imamo izvanredne sportiste i bilo bi krajne neumjesno da se jedan takav potencijal, na kome nam mogu pozavidjeti i mnogo veće zemlje, ne iskoristi, odnono ne valorizuje na pravi način. Nasim sportistima, odnosno klubovima jeste mjesto na evropskim i svjetskim takmičenjima. Rezultati o tome najbolje govore. Evo da podsjetim i na ove najnovije - vaterpolo kluba Jadran i karatistkinja Budućnosti.

Vidite, to je sport. Tu se sve jasno vidi. Nema nikavih mistifikacija, rezultat jasno govori o svemu. I zasto da se takvi klubovi ne takmiče na internacionalnim smotrama? To je, u krajnjem, sasvim prirodan proces.

O tome sta to znači za nasu zemlju mislim da je suvisno i govoriti. Veliki je nas ponos kad se crnogorski sportisti nađu na tronu nekog velikog evropskog takmičenja! I definitivno nema boljeg načina od ovoga da se popularise Crna Gora, njeni sportski, ljudski, prirodni i svi drugi resursi!

Nadam se da će uskoro doći dan kad će se nasi sportisti takmičiti pod crnogorskom zastavom, sa crnogorskom himnom na usnama i crnogorskim vitestvom u srcu! Ja čvrsto vjerujem da će drzava Crna Gora biti jaka i ugledna sportska nacija u Evropi.


 

Da li su tog interesa svjesni i ljudi u nadleznim drzavnim organima?

Apsolutno! Uostalom, upitao bih sve sumnjičave sta bi bilo sa crnogorskim sportom u prethodnih deset-petnaest godina da nije bilo paznje i pomoći nase Vlade? Ta pomoć je bila različita, imala je različite forme, i niko ko objektivno razmislja ne moze osporiti činjenicu da je sport u Crnoj Gori sačuvan značajnim aktivnostima koje je sprovodila drzava. Da nije bilo toga, vjerovatno bi se i kod nas desio kolaps u sportu, kao sto je to slučaj u nekim zemljama u okruzenju.

Drzava i danas veliku paznju poklanja sportu. Saglasno svojim mogućnostima, naravno. Istina, Crna Gora, u ovom trenutku, nema pretjerano velike privredne potencijale da bi mogla vise ulagati u sport. Međutim, ovakva situacija se lagano mijenja. Očigledno je da reformski procesi već daju rezultate, svakim danom će ti rezultati biti sve vidljiviji, drzava će biti bogatija i razvijenija, pa je sigurno da će tada i ulaganja u sport biti veća.
 

Kako podstaći uspjesne biznismene da se ozbiljnije uključe u finasiranje sporta?

Mislim da se u Crnoj Gori u zadnje vrijeme formirala svijest o tome da sport moze biti odlična reklama za jednu firmu. Naime, ono o čemu treba razmisljati i sto pojedini klubovi već rade jeste udruzivanje sa privrednim subjektima na komercijalnim osnovama. Korist od toga je obostana. Klub dobija potreban novac, a firma reklamu. Mislim da su u ovom smislu dobar primjer renomirane crnogorske kompanije, kao sto su Montenegro banka, Monet i druge koje su shvatile vaznost relacija sa sportom.

Dakle, trend saradnje biznisa i sporta u svijetu postoji odavno. Na kraju krajeva , privatizacija se neminovno mora osjetiti i u sportu, a svi znamo kako stoje stvari po ovom pitanju u Evropi. Pa zar nijesu svi veliki fudbalski klubovi u Evropi privatni? To novi Zakon o sportu omogućava. Klubovi, odnosno njihov menadzemt mora biti u saglasnosti sa vremenom u kojem zivimo.

Sa druge strane, kroz zakonsku infrastrukturu moraju se obezbijediti i određeni benefiti za firme koje sponzorisu sportska takmičenja ili pojedine klubove.




Kako komentarisete stvaranje regionalnih liga, kao sto je Jadranska liga u kosarci?

Ja mislim da je svaka prilika za odmjeravanje snaga u sportu veoma značajna za sportiste. Samim tim mislim da je dobro da postoje različite lige, ondnosno različiti nivoi takmičenja, jos bolje kad su međunarodnog karaktera jer se u njih uključi veći broj sportista i dobija se na kvalitetu. Naravno, ta takmičenja moraju biti dobro osmisljena, ne treba da se suprotstavljaju jedna drugima ni u kojem smislu. Vjerujem da će na sličan način, kao kosarkaski, postupiti i mnogi drugi savezi, jer za to postoji jako izrazeno interesovanje u regionu.

Smatrate li da pored poboljsanja kvaliteta sporta ovakve lige mogu biti i koheziono tkivo naroda nekad zajedničke drzave?

Vejrovatno ste u pravu, ali ja ovo pitanje ipak ne bih izmjestao iz domena sporta. Kao sto sam rekao dobro je da se sportisti, pojedinci ili timovi, oprobavaju na raznim takmičenjima, a ona svakako trebeba da prevazilaze granice nase zemlje. To doprinosi razmjeni iskustava, uspostvljanju sportske saradnje, i na kraju druzenju među ljudima. To svakako moze imati uticaja na ponovno uspostavljanje povjerenja, saradnje i razumijevanja i zblizavanju ljudi na ovom, nekad zajedničkom prostoru, ali mislim da tu u prvom redu najevise dobija sport.

 

Sta uraditi na poboljsanju dosta oskudne sportske infrastrukture?

Ako mi dozvolite, ipak ne bih sportsku infrastruturu u Crnoj Gori nazvao oskudnom. Ona moze biti bolja, uvijek i u svemu moze i bolje i vise, ali mislim da je na tom planu kod nas dosta urađeno. Vidite, u teskim vremenima, vremenima slozene ekonomske situacije, međunarodne izolacije i ratne opasnosti, u Crnoj Gori su urađeni mnogi sportski objekti. To je zaista sjajno i to treba cijeniti. Ovo je rađeno isključivo uz veliki angazman drzave, odnosno ljudi u samom drzavnom vrhu.

Zahvaljujući tome, danas u Crnoj Gori postoji dosta izuzetno kvalitetnih sportskih hala koje su izgrađene u zadnjih desetak godina. Naročito bih u ovom kontekstu apostrofirao neke novoizgrađene hale na sjeveru Republike. Ovo je sigurno veoma značajno za razvoj sporta, ali i ne samo sporta.

U svakom slučaju treba nastaviti sa izgradnjom sportskih hala i sličnih objekata koji će biti u sluzbi sporta. Neki takvi objekti su već započeti, a neki će tek biti izgrađeni. To je u krajnjem jedan kontinuirani proces.

Ono sto bih, mozda, posebno pomenuo, s obzirom da je ovo studentski list, jeste da bi, svi zajedno, trebali učiniti vise za sport na samom Univerzitetu Crne Gore, pa i kroz izgradnju određenih objekata. Međutim, čini mi se, da tu ima prostora i za jos neke aktivnosti. Recimo, mi u Crnogorskom olimpijskom komitetu, u nasem programu, posebno tretiramo sport na Univerzitetu jer ovo smatramo veoma bitnim. U ovom smislu zelimo raditi na konkretnim projektima koji će dopriniejti afirmaciji sporta na Univerzitetu. Volio bih da nam u ovome pomognu i ljudi iz rukovodstva Univerziteta i Ministarstva prosvjete. Takođe, očekujemo sugestije od vas, samih studenata, jer to je pitanje koje vas mora zanimati. Znamo kakav je nivo razvijenosti sporta na zapadnim koledzima. Zasto tome ne bi tezila i Crna Gora? Vjerujte, mislim da to najvise zavisi od vas studenata.



Koliko je Crna Gora spremna da bude domaćin nekog značajnijeg internacionalnog sportskog događaja?

Iz vise aspekata bilo bi veoma značajno da Crna Gora "dobije" neko veliko međunarodno takmičenje. Istina, neka se već i odrzavaju ili su već u planu. Podsjetiću vas da je prije nekoliko godina Budva bila na pragu da dobije Mediteranske igre. To je bila skoro svrsena stvar. Međutim, zbog poznatih okolnosti to nije bilo moguće. To je velika steta, jer znamo sta ovakva takmičenja znače za jedan grad, pa i za samu zemlju. Dovoljno je da navedem primjer Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu iz 84. godine, kada je ovaj grad dobio jedan potpuno novi izgled i stekao svjetsku slavu.

Dakle, mislim da bi uz adekvatan period za pripreme, kakav, uostalom imaju sve zemlje za izgradnju ili obnavljanje određenih objekata Crna Gora bila spremna da organizuje i najveća takmičenja . Nadam se da će se to u dogledno vrijeme i desiti. Mi u Crnogorskom olimpijskom komitetu imamo određene planove po ovom pitanju, odnosno razgovarali smo sa pojedinim ljudima iz međunarodnih sportskih institucija kako bi pokrenuli inicijativu za neko takmičenje. Mislim da smo na dobrom putu da u tome uspijemo. Takođe, pruzamo i pruzićemo pomoć i pojedinim savezima koji imaju ambicije da organizuju međunarodna takmičenja.




Da li mislite da treba ulagati samo u one sportove koji na ovom prostoru imaju tradiciju i koji već godinama postizu dobre rezultate?

Misija Crnogorskog olimpijskog komiteta jeste razvoj sporta, odnosno svih sportova, bez obzira na njihovu profilaciju i na tradicionalne ili aktuelne rezultate. Razvoj sporta je proces, dugotrajan i tezak. Svaki prekid se skupo plaća. Nijesam za favorizaciju ovog ili onog sporta. Vise sam sklon razvoju sporta kao segmenta drustva, kao nečega sto je nezaobilazan i vazan segment svake moderne drzave. Naravno, postoje oni kojima se u određenom trenutku posvećuje veća paznja, ali samo na osnovu rezultata. Isto tako ne smijemo zaboraviti ili zapostaviti ni ostale. Naročito moramo imati u vidu podmladak u svim sportovima.

Recimo, u toku ove godine su nam prioritet bili nasi kadidati za Olimpijkse igre. To je sasvim razumljivo.

Sa druge strane ne zaboravljamo ni tradiciju. Evo, kao sto znate, COK će biti pokrovitelj Viteskih igara koje će se odrzati na Njegusima u julu mjesecu. To je jedna predivna manifestacija koja se njeguje već stoljećima. Sada, uz nasu skromnu pomoć, dobija jedan novi oblik, jednu siru dimenziju i sigurno će postati respektabilna manifestacija. Dakle, mi imamo u vidu i tradiciju, ali i moderne sportove. Svi oni zasluzuju nasu paznju, mi ih pratimo, a to je, na neki način, i nasa obaveza kao centralne sportske institucije u Crnoj Gori. No odgovore na sva ovo pitanja daće jedna ukupna nacionalna strategija razvoja sporta u Crnoj Gori, u čijoj će izradi COK imati ključnu ulogu.